Djelovanje Energa u proizvodnji i distribuciji plina i toplinske energije na tragu je riječke tradicije duge više od 170 godina. Kroz svoju bogatu povijest obilježenu promjenama političkog, gospodarskog i društvenog konteksta, Energo d.o.o. je djelovao u skladu s ciljevima razvoja i unaprjeđenja kvalitete opskrbe plinom, uz praćenje modernih infrastrukturnih, gospodarskih i energetskih nastojanja, sve u svrhu unaprjeđenja kvalitete života stanovnika grada Rijeke.
2023
Završena je 1. faze projekta Obnova toplinarstva grada Rijeke u sklopu koje su rekonstruirane i obnovljene toplane Gornja Vežica, Malonji, Zamet i Srdoči te je novom sustavu prilagođena i toplana Vojak. U toplane su ugrađeni kogeneracijski uređaji za istovremenu proizvodnju toplinske i električne energije, veliki toplinski spremnici koje su oslikali street-art umjetnici te solarni kolektori za proizvodnju toplinske energije iz obnovljivih izvora. Omogućen je 24-satni rad svih toplana u sustavu tijekom cijele godine, a nastavilo se s rekonstrukcijom i izgradnjom mreže toplovoda kako bi se toplane spojile u jedinstvene toplinske sustave.
2022
U sklopu projekta “Obnova toplinarstva grada Rijeke”, krajem lipnja započeli su radovi na obnovi toplinskih sustava Zamet, Malonji, Gornja Vežica, Srdoči, Vojak i Krnjevo. Radovi obuhvaćaju prebacivanje preostalih toplana na prirodni plin, zamjenu ili nadogradnju distribucijskih pumpi i elektro opreme, uvođenje automatskog upravljanja i daljinskog nadzora te povezivanje toplana u jedinstvene sustave. Projektom je predviđena ugradnja kogeneracijskih uređaja za istovremenu proizvodnju toplinske i električne energije, velikih spremnika toplinske energije te solarnih kolektora za proizvodnju toplinske energije iz obnovljivih izvora u sve obuhvaćene toplinske sustave.
2021
U travnju je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Obnova toplinarstva Grada Rijeke“ (KK.04.2.3.04.0001). Projekt je sufinanciran od strane Europske unije kroz Europski fond za regionalni razvoj. Ukupni trošak projekta je 106.924.107,46 kn, od čega EU sufinanciranje projekta iznosi 83.893.707,80 kn (78% prihvatljivih troškova). Projekt će se provoditi od 2021. do 2023. godine, a njegov je cilj povećanje energetske učinkovitosti toplinskog sustava i pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom na području Grada Rijeke ulaganjem u modernizaciju proizvodnih pogona (toplana) i obnovu distribucijske mreže uz postupan prelazak na energetski učinkovit sustav centraliziranog grijanja.
2021
S početkom od 1. travnja, tržište plina je liberalizirano te u ovom segmentu vladaju puni tržišni odnosi. Energo d.o.o. prestaje biti opskrbljivač plinom u obvezi javne usluge za područje Rijeke i okolice te postaje tržišni opskrbljivač. Pokrenuta je akcija „Ostanimo zajedno“ za sve korisnike koji žele prijeći na Energov tržišni ugovor, a koji osigurava povoljniju cijenu plina od one u zagarantiranoj javnoj usluzi te zaštitu od mogućih tržišnih utjecaja za vrijeme trajanja ugovora.
2020
U ožujku započinju aktivnosti projekta CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove, inovacijskog klastera koji će surađivati na projektima istraživanja i razvoja inovativnih digitalnih rješenja za život u urbanoj sredini. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Energo u projektu sudjeluje kao partner zadužen za realizaciju modula za pilotiranje, verifikaciju i unaprjeđenje rezultata na realnoj energetskoj i toplovodnoj infrastrukturi, kao i na infrastrukturi javne rasvjete grada Rijeke.
2018
U veljači je potpisan sporazum između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Grada Rijeke kao središta odnosno nositelja Urbane aglomeracije Rijeka, o provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja, čiji je dio postao i Energov projekt obnove postojećeg sustava toplinarstva u idućem razdoblju do završno 2023. godine, a koji uključuje obnovu proizvodnih pogona/toplana i renovaciju toplinske mreže.
2017
U sklopu investicijskog ciklusa obnove sustava distribucije toplinske energije u gradu Rijeci koja se provodi uz pomoć zajma Europske banke za obnovu i razvoj, u naselju Srdoči izvedeni su radovi na obnovi toplovoda u duljini od 200 metara. Glavni izvođač radova, odabran putem postupka javne nabave, talijanska je tvrtka Amarc DHP srl, a podizvođač građevinskih radova tvrtka Kvarner Graditeljstvo d.o.o.
2015
U suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u naselju Vojak izvedena je obnova toplovodnog sustava u duljini od 1,5 km. Radi se o prvoj fazi Energovog projekta obnove cjelokupnog sustava toplinske energije u gradu Rijeci. Dotrajale čelične cijevi na Vojaku zamijenjene su predizoliranim cijevima u twin-pipe izvedbi koje smanjuju emisije CO2 i troškove održavanja te omogućavaju automatsku dojavu eventualnih propuštanja.
2014
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost projekt CNG-a u Rijeci uključio je u brošuru primjera dobre prakse, a Energo je projektom ostvario jedan od ciljeva Energetske strategije RH – popularizaciju plina kao pogonskog goriva u prometu.
2013 – 2016
Energo je partner u projektu iURBAN sufinanciranom sredstvima EU (FP7 program) u kojem sudjeluje šest europskih zemalja. U sklopu projekta, kojemu je cilj poticanje energetske učinkovitosti u gradovima, u 26 objekata Grada Rijeke i Energa ugrađeni su pametni mjerači koji u realnom vremenu daju podatke o potrošnji energenata te doprinose izgradnji sustava praćenja potrošnje energenata u javnim zgradama. Podaci prikupljeni u sklopu projekta pomoći će Energu optimizirati tarifnu politiku prema korisnicima, uvesti nove poslovne modele i učinkovitije nabavljati primarnu sirovinu.
2013
Kroz projekt financiran sredstvima HBOR-a otvorena je Energova punionica stlačenog prirodnog plina (CNG-SPP) kao prva takva na hrvatskom dijelu jadranske obale; punionicu na adresi Milutina Barača 48 koriste autobusi Autotroleja, kao i svi vlasnici osobnih automobila koji kao gorivo koriste stlačeni plin. Po svojoj izgradnji projekt CNG-a je prijavljen za subvenciju kamate na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – na njemu je u svojoj kategoriji ocijenjen kao najbolji projekt s najvećim brojem bodova te je odobreno sufinanciranje kamate u iznosu od 800.000 kn.
2012
Plinska mreža nastavlja širenje na riječki prigrad priključenjem industrijske zone Kukuljanovo i općine Čavle na plinovod prirodnog plina.
2011 – 2013
U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Gradom Rijekom provodi se projekt ugradnje razdjelnika i termostatskih ventila s ciljem omogućavanja korisnicima bolje kontrole nad potrošnjom toplinske energije; u 95 stambenih objekata ugrađeno je preko 50 000 razdjelnika i termostatskih ventila.
2009
Krajem godine Amga Adria je pripojena Energu i nestaje kao pravni subjekt.
2007
Pripajanjem distributivnog sustava plina na magistralni plinovod prirodnog plina Pula – Karlovac započinje novo poglavlje u razvoju tvrtke. Energo d.o.o. kupuje tvrtku Amga Adria, koja je po starim propisima dobila koncesiju za područje grada Kraljevice te općina Čavle i Kostrena; time Energo d.o.o. dobiva koncesiju na svim područjima Primorsko-goranske županije nad kojima je koncesija raspisana (Rijeka, priobalje i otok Krk).
2003
Uz promjenu vlasničke strukture i dokapitalizaciju tvrtke (pri čemu osnivačima postaju i strani partneri), Energo d.o.o. gubi prefiks komunalnog društva. Novi kapital omogućava veći intenzitet ugradnje nove plinske mreže te se u samo jednu godinu postavlja preko 21 km novog plinovoda.
1996 – 2002
Postavljeno je 51 km novog plinovoda.
1995
Građani Rijeke počinju koristiti miješani plin u svojim kućanstvima.
1989
Nakon razmatranja opravdanosti izdvajanja Plinare iz sastava komunalnog poduzeća Voplin, formira se komunalno poduzeće za opskrbu plinom i toplinskom energijom Energo d.o.o..
1966
Započinje proizvodnja gradskog plina iz naftnih derivata. Početak novog razdoblja intenzivne plinofikacije Rijeke, uz stalni porast broja potrošača i potrošnje.
1964
Gradi se novo postrojenje. Potrošnja plina dostiže maksimum od 4,96 milijuna m3 zbog poboljšanja kvalitete plina (radi uvoza kvalitetnog poljskog i češkog ugljena koji se miješa s domaćim). Raste korištenje gradskog plina u industriji (odnos domaćinstva i industrije – 40 : 60).
1956
Na inicijativu riječke Plinare, na Savjetovanju plinara i koksara Jugoslavije dogovoreno je da se dotadašnji način dobivanja gradskog plina isplinjavanjem kamenog ugljena zamijeni termo-katalitičkom pretvorbom tekućih i plinovitih ugljikovodika (bazni benzin, butan-propan i metan).
1947
Poduzeće A.S.P.M. prestaje postojati. Gradski vodovod i Gradska plinara formiraju poduzeće Voplin.
1939
U Rijeci je ugašena posljednja plinska svjetiljka.
1923
Gradska Plinara prelazi u sastav gradskih javnih službi A.S.P.M. (Aziende Servici Publici Municipalizzati).
1852
Na Školjiću je izgrađen riječki pogon Plinare kao prva plinara u ovom dijelu Europe.