Djelovanje Energa u proizvodnji i distribuciji plina i toplinske energije na tragu je riječke tradicije duge više od 160 godina. Kroz svoju bogatu povijest obilježenu promjenama političkog, gospodarskog i društvenog konteksta, Energo d.o.o. je djelovao u skladu s ciljevima razvoja i unaprjeđenja kvalitete opskrbe plinom, uz praćenje modernih infrastrukturnih, gospodarskih i energetskih nastojanja, sve u svrhu unaprjeđenja kvalitete života stanovnika grada Rijeke.
2017
U sklopu investicijskog ciklusa obnove sustava distribucije toplinske energije u gradu Rijeci koja se provodi uz pomoć zajma Europske banke za obnovu i razvoj, u naselju Srdoči izvedeni su radovi na obnovi toplovoda u duljini od 200 metara. Glavni izvođač radova, odabran putem postupka javne nabave, talijanska je tvrtka Amarc DHP srl, a podizvođač građevinskih radova tvrtka Kvarner Graditeljstvo d.o.o.
2015
U suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u naselju Vojak izvedena je obnova toplovodnog sustava u duljini od 1,5 km. Radi se o prvoj fazi Energovog projekta obnove cjelokupnog sustava toplinske energije u gradu Rijeci. Dotrajale čelične cijevi na Vojaku zamijenjene su predizoliranim cijevima u twin-pipe izvedbi koje smanjuju emisije CO2 i troškove održavanja te omogućavaju automatsku dojavu eventualnih propuštanja.
2014
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost projekt CNG-a u Rijeci uključio je u brošuru primjera dobre prakse, a Energo je projektom ostvario jedan od ciljeva Energetske strategije RH – popularizaciju plina kao pogonskog goriva u prometu.
2013 – 2016
Energo je partner u projektu iURBAN sufinanciranom sredstvima EU (FP7 program) u kojem sudjeluje šest europskih zemalja. U sklopu projekta, kojemu je cilj poticanje energetske učinkovitosti u gradovima, u 26 objekata Grada Rijeke i Energa ugrađeni su pametni mjerači koji u realnom vremenu daju podatke o potrošnji energenata te doprinose izgradnji sustava praćenja potrošnje energenata u javnim zgradama. Podaci prikupljeni u sklopu projekta pomoći će Energu optimizirati tarifnu politiku prema korisnicima, uvesti nove poslovne modele i učinkovitije nabavljati primarnu sirovinu.
2013
Kroz projekt financiran sredstvima HBOR-a otvorena je Energova punionica stlačenog prirodnog plina (CNG-SPP) kao prva takva na hrvatskom dijelu jadranske obale; punionicu na adresi Milutina Barača 48 koriste autobusi Autotroleja, kao i svi vlasnici osobnih automobila koji kao gorivo koriste stlačeni plin. Po svojoj izgradnji projekt CNG-a je prijavljen za subvenciju kamate na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – na njemu je u svojoj kategoriji ocijenjen kao najbolji projekt s najvećim brojem bodova te je odobreno sufinanciranje kamate u iznosu od 800.000 kn.
2012
Plinska mreža nastavlja širenje na riječki prigrad priključenjem industrijske zone Kukuljanovo i općine Čavle na plinovod prirodnog plina.
2011 – 2013
U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Gradom Rijekom provodi se projekt ugradnje razdjelnika i termostatskih ventila s ciljem omogućavanja korisnicima bolje kontrole nad potrošnjom toplinske energije; u 95 stambenih objekata ugrađeno je preko 50 000 razdjelnika i termostatskih ventila.
2010
Krajem godine Amga Adria je pripojena Energu i nestaje kao pravni subjekt.
2007
Pripajanjem distributivnog sustava plina na magistralni plinovod prirodnog plina Pula – Karlovac započinje novo poglavlje u razvoju tvrtke. Energo d.o.o. kupuje tvrtku Amga Adria, koja je po starim propisima dobila koncesiju za područje grada Kraljevice te općina Čavle i Kostrena; time Energo d.o.o. dobiva koncesiju na svim područjima Primorsko-goranske županije nad kojima je koncesija raspisana (Rijeka, priobalje i otok Krk).
2003
Uz promjenu vlasničke strukture i dokapitalizaciju tvrtke (pri čemu osnivačima postaju i strani partneri), Energo d.o.o. gubi prefiks komunalnog društva. Novi kapital omogućava veći intenzitet ugradnje nove plinske mreže te se u samo jednu godinu postavlja preko 21 km novog plinovoda.
1996 – 2002
Postavljeno je 51 km novog plinovoda.
1995
Građani Rijeke počinju koristiti miješani plin u svojim kućanstvima.
1989
Nakon razmatranja opravdanosti izdvajanja Plinare iz sastava komunalnog poduzeća Voplin, formira se komunalno poduzeće za opskrbu plinom i toplinskom energijom Energo d.o.o..
1966
Započinje proizvodnja gradskog plina iz naftnih derivata. Početak novog razdoblja intenzivne plinofikacije Rijeke, uz stalni porast broja potrošača i potrošnje.
1964
Gradi se novo postrojenje. Potrošnja plina dostiže maksimum od 4,96 milijuna m3 zbog poboljšanja kvalitete plina (radi uvoza kvalitetnog poljskog i češkog ugljena koji se miješa s domaćim). Raste korištenje gradskog plina u industriji (odnos domaćinstva i industrije – 40 : 60).
1956
Na inicijativu riječke Plinare, na Savjetovanju plinara i koksara Jugoslavije dogovoreno je da se dotadašnji način dobivanja gradskog plina isplinjavanjem kamenog ugljena zamijeni termo-katalitičkom pretvorbom tekućih i plinovitih ugljikovodika (bazni benzin, butan-propan i metan).
1947
Poduzeće A.S.P.M. prestaje postojati. Gradski vodovod i Gradska plinara formiraju poduzeće Voplin.
1939
U Rijeci je ugašena posljednja plinska svjetiljka.
1923
Gradska Plinara prelazi u sastav gradskih javnih službi A.S.P.M. (Aziende Servici Publici Municipalizzati).
1852
Na Školjiću je izgrađen riječki pogon Plinare kao prva plinara u ovom dijelu Europe.