Kroz povijest

U suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u naselju Vojak izvedena je obnova toplovodnog sustava u duljini od 1,5 km. Radi se o prvoj fazi Energovog projekta obnove cjelokupnog sustava toplinske energije u gradu Rijeci. Dotrajale čelične cijevi na Vojaku zamijenjene su predizoliranim cijevima u twin-pipe izvedbi koje smanjuju emisije CO2 i troškove održavanja te omogućavaju automatsku dojavu eventualnih propuštanja.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost projekt CNG-a u Rijeci uključio je u brošuru primjera dobre prakse, a Energo je projektom ostvario jedan od ciljeva Energetske strategije RH – popularizaciju plina kao pogonskog goriva u prometu.

Kroz projekt financiran sredstvima HBOR-a otvorena je Energova punionica stlačenog prirodnog plina (CNG-SPP) kao prva takva na hrvatskom dijelu jadranske obale; punionicu na adresi Milutina Barača 48 koriste autobusi Autotroleja, kao i svi vlasnici osobnih automobila koji kao gorivo koriste stlačeni plin. Po svojoj izgradnji projekt CNG-a je prijavljen za subvenciju kamate na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – na njemu je u svojoj kategoriji ocijenjen kao najbolji projekt s najvećim brojem bodova te je odobreno sufinanciranje kamate u iznosu od 800.000 kn.

Plinska mreža nastavlja širenje na riječki prigrad priključenjem industrijske zone Kukuljanovo i općine Čavle na plinovod prirodnog plina.

U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Gradom Rijekom provodi se projekt ugradnje razdjelnika i termostatskih ventila s ciljem omogućavanja korisnicima bolje kontrole nad potrošnjom toplinske energije; u 95 stambenih objekata ugrađeno je preko 50 000 razdjelnika i termostatskih ventila.

Krajem godine Amga Adria je pripojena Energu i nestaje kao pravni subjekt.

Pripajanjem distributivnog sustava plina na magistralni plinovod prirodnog plina Pula – Karlovac započinje novo poglavlje u razvoju tvrtke. Energo d.o.o. kupuje tvrtku Amga Adria, koja je po starim propisima dobila koncesiju za područje grada Kraljevice te općina Čavle i Kostrena; time Energo d.o.o. dobiva koncesiju na svim područjima Primorsko-goranske županije nad kojima je koncesija raspisana (Rijeka, priobalje i otok Krk).

Uz promjenu vlasničke strukture i dokapitalizaciju tvrtke (pri čemu osnivačima postaju i strani partneri), Energo d.o.o. gubi prefiks komunalnog društva. Novi kapital omogućava veći intenzitet ugradnje nove plinske mreže te se u samo jednu godinu postavlja preko 21 km novog plinovoda.

Postavljeno je 51 km novog plinovoda.

Građani Rijeke počinju koristiti miješani plin u svojim kućanstvima.

Nakon razmatranja opravdanosti izdvajanja Plinare iz sastava komunalnog poduzeća Voplin, formira se komunalno poduzeće za opskrbu plinom i toplinskom energijom Energo d.o.o..

Započinje proizvodnja gradskog plina iz naftnih derivata. Početak novog razdoblja intenzivne plinofikacije Rijeke, uz stalni porast broja potrošača i potrošnje.

Gradi se novo postrojenje. Potrošnja plina dostiže maksimum od 4,96 milijuna m3 zbog poboljšanja kvalitete plina (radi uvoza kvalitetnog poljskog i češkog ugljena koji se miješa s domaćim). Raste korištenje gradskog plina u industriji (odnos domaćinstva i industrije – 40 : 60).

Na inicijativu riječke Plinare, na Savjetovanju plinara i koksara Jugoslavije dogovoreno je da se dotadašnji način dobivanja gradskog plina isplinjavanjem kamenog ugljena zamijeni termo-katalitičkom pretvorbom tekućih i plinovitih ugljikovodika (bazni benzin, butan-propan i metan).

Poduzeće A.S.P.M. prestaje postojati. Gradski vodovod i Gradska plinara formiraju poduzeće Voplin.

U Rijeci je ugašena posljednja plinska svjetiljka.

Gradska Plinara prelazi u sastav gradskih javnih službi A.S.P.M. (Aziende Servici Publici Municipalizzati).

Na Školjiću je izgrađen riječki pogon Plinare kao prva plinara u ovom dijelu Europe.