2017

U sklopu investicijskog ciklusa obnove sustava distribucije toplinske energije u gradu Rijeci koja se provodi uz pomoć zajma Europske banke za obnovu i razvoj, u naselju Srdoči izvedeni su radovi na obnovi toplovoda u duljini od 200 metara. Glavni izvođač radova, odabran putem postupka javne nabave, talijanska je tvrtka Amarc DHP srl, a podizvođač građevinskih radova tvrtka Kvarner Graditeljstvo d.o.o.

2015

U suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u naselju Vojak izvedena je obnova toplovodnog sustava u duljini od 1,5 km. Radi se o prvoj fazi Energovog projekta obnove cjelokupnog sustava toplinske energije u gradu Rijeci. Dotrajale čelične cijevi na Vojaku zamijenjene su predizoliranim cijevima u twin-pipe izvedbi koje smanjuju emisije CO2 i troškove održavanja te omogućavaju automatsku dojavu eventualnih propuštanja.

2013 – 2016

Energo je partner u projektu iURBAN sufinanciranom sredstvima EU (FP7 program) u kojem sudjeluje šest europskih zemalja. U sklopu projekta, kojemu je cilj poticanje energetske učinkovitosti u gradovima, u 26 objekata Grada Rijeke i Energa ugrađeni su pametni mjerači koji u realnom vremenu daju podatke o potrošnji energenata te doprinose izgradnji sustava praćenja potrošnje energenata u javnim zgradama. Podaci prikupljeni u sklopu projekta pomoći će Energu optimizirati tarifnu politiku prema korisnicima, uvesti nove poslovne modele i učinkovitije nabavljati primarnu sirovinu.

1852

Na Školjiću je izgrađen riječki pogon Plinare kao prva plinara u ovom dijelu Europe.

1923

Gradska Plinara prelazi u sastav gradskih javnih službi A.S.P.M. (Aziende Servici Publici Municipalizzati).

1939

U Rijeci je ugašena posljednja plinska svjetiljka.

1947

Poduzeće A.S.P.M. prestaje postojati. Gradski vodovod i Gradska plinara formiraju poduzeće Voplin.

1956

Na inicijativu riječke Plinare, na Savjetovanju plinara i koksara Jugoslavije dogovoreno je da se dotadašnji način dobivanja gradskog plina isplinjavanjem kamenog ugljena zamijeni termo-katalitičkom pretvorbom tekućih i plinovitih ugljikovodika (bazni benzin, butan-propan i metan).

1964

Gradi se novo postrojenje. Potrošnja plina dostiže maksimum od 4,96 milijuna m3 zbog poboljšanja kvalitete plina (radi uvoza kvalitetnog poljskog i češkog ugljena koji se miješa s domaćim). Raste korištenje gradskog plina u industriji (odnos domaćinstva i industrije – 40 : 60).

1966

Započinje proizvodnja gradskog plina iz naftnih derivata. Početak novog razdoblja intenzivne plinofikacije Rijeke, uz stalni porast broja potrošača i potrošnje.